Stari grad Dubrovnik – tvrđava na području Općine Ilijaš

Stari grad Dubrovnik naziv je za srednjovjekovnu tvrđavu na području naselja Višnjica, u općini Ilijaš. Tvrđava je sagrađena na strmom, uskom i krševitom izdanku brda Huma, na nadmorskoj visini 882 metra, iznad ušća potoka Zenika u rijeku Misoču. Od Ilijaša je udaljen oko 10 km. U 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo je staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći, u kojoj je Dubrovnik, zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe.
Prvi put se spominje u zapisu Dubrovačke kancelarije (Diversa Cancellariae) u kojem se govori o prevozu robu do Deževica, Podvisokog i do mjesta zvanog “Doboruonich”. Grad je pripadao bosanskom knezu Batiću, iz doba kralja Tvrtka II, o čemu svjedoči stećak sa natpisom iz Kopošića. Bosanski Dubrovnik se spominje i u ugovoru od 20. augusta 1503. godine sklopljenom između ugarskog kralja Vladislava i Osmanskog carstva.
Prema navodima u vakufnami Gazi Husrev-bega iz 1531. godine ime ovog grada bilo je navedeno kao “Dobronik”. Pretpostavlja se da se pomenuti naziv odnosi na sadašnji Stari grad Dubrovnik.
U sidžilu (protokolu šerijatskog suda) sarajevskog mule (kadije) iz 1565/66. godine, Dubrovnik se spominje kao grad istočno od Visokog, a češće kao sjedište nahije.
Bobovac i Visoki su pali pod osmansku upravu 1463. godine i pretpostavlja se da je tada osvojen i Dubrovnik. U doba sultana Mehmeda II, grad je imao posadu sa dizdarom. U njegovo vrijeme sagrađena je u gradu i jedna džamija. Posada je bila u gradu do 1655. godine

Tvrđava je nepravilnog oblika i prilagođena konfiguraciji terena. Podignuta je na zaravni koja se postepeno spušta prema rječicama tako da možemo zaključiti da je ovo mjesto pogodno za odbrambene svrhe. Na koti Stup bila je detaširana kula-stražara koja je bila uobičajena kao sastavni dio srednjovjekovnog odbrambenog utvrđenja.
Sastojala se iz dva dijela. Gornji, glavni dio utvrđenja, dužine je 72 m, širine od 5-17,5 m, ukupne površine 902 m2. Prosječna debljina zidova je 1,40 m, na nekim mjestima i do 1,50 m. Zidovi su zidani od prirodnih, krečnjačkih ploča lokalnog kamena i samo sa vanjske strane pritesani kako bi zid bio nešto ravniji. Na istočnom kraju je kula kružne osnove prečnika 7,5 m , a na sjevernom zidu su dvije četverougaone kule. Uz južni zid je također jedna isturena četverougaona kula 7x6 metara, a uz njen zapadni zid je prislonjena jedna prostorija nepoznate namjene (dimenzija 9x5 m). Otprilike na sredini grada je bunar, istesan u stijeni i ograđen velikim kamenjem. Unutar gradskih zidina konstatirani su ostaci temelja još nekih zidova. Arheološko područje – Stari grad Dubrovnik u Višnjici kod Ilijaša, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Izvori: https://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_Dubrovnik

Stari grad Dubrovnik slike